Khufu: neto vrijednost

Procjenjujemo da je Kufu tijekom vladavine od otprilike dvadeset i tri godine raspolagao resursima vrijednima oko 65 milijardi dolara u današnjem novcu. Taj je iznos manji od onoga kasnijih faraona koji su dulje vladali, ali vezan je uz najveći pojedinačni građevinski projekt u ljudskoj povijesti prije modernog doba.

Dokaz je Velika piramida u Gizi. Jedino je od sedam svjetskih čuda antičkog svijeta koje još stoji, a podigla ju je država koja je mogla mobilizirati radnu snagu, kamen i hranu u razmjerima kojima se nijedno drugo društvo brončanog doba nije približilo.

Kufu, Grcima poznat kao Keops, bio je drugi kralj Četvrte dinastije i vladao je otprilike od 2589. do 2566. pr. Kr. Naslijedio je državu koja je već podigla stepenastu piramidu u Sakari i piramide u Dahšuru, a tehničko znanje stečeno na tim projektima omogućilo je Gizu.

Gospodarstvo u pozadini bilo je poljoprivredno. Poplave Nila davale su višak žita kojim su se mogli prehraniti radnici koji nisu obrađivali zemlju, a država je ubirala taj višak i rad stanovništva u mjesecima kada su polja bila pod vodom. To je mehanizam na kojem počiva svaka piramida u Egiptu, a Kufu ga je primijenio u najvećim razmjerima ikad pokušanima.

Nema dokaza da je Kufu bio osobno bogat u modernom smislu. Bogatstvo je bila sposobnost države da raspolaže radom i hranom, kojom je on upravljao i koja ga je nadživjela u kamenu.

Imovinu su činili zemlja, žito, kamen i ljudi. Kamenolomi u Turi davali su fini vapnenac za oblogu, lokalni vapnenac vadio se na samom platou Gize, a granit se iz Asuana dopremao brodovima tijekom sezone poplava.

Njegovi vidljivi posjedi jesu piramidalni kompleks: Velika piramida, tri manje piramide za kraljice, mastabe za dužnosnike, posmrtni hram, hram u dolini, nasip koji ih povezuje i jame za brodove u kojima su ležali rastavljeni brodovi pokopani za njegovo putovanje u zagrobni život.

Jame za brodove najupečatljiviji su dio. U jednoj je ležao rastavljeni brod od cedrovine dug četrdesetak metara, koji je rekonstruiran i od 1980-ih izložen u Gizi. Drvo je uvezeno iz Libanona, što znači da je država mogla prevesti rijedak materijal preko mora za pogrebni predmet.

Velika piramida sadrži oko 2,3 milijuna blokova ukupne težine otprilike 5,9 milijuna tona. Suvremene procjene broja radnika kreću se od dvadeset do trideset tisuća, organiziranih u smjenske ekipe, hranjenih kruhom i pivom te smještenih u radničkom naselju koje su arheolozi iskopali južno od platoa.

Logistika je mjerilo viška. Prehrana trideset tisuća ljudi tijekom dva desetljeća zahtijeva zalihe žita od nekoliko milijuna litara, isporučene na vrijeme, bez narušavanja poljoprivrednog ciklusa koji ih je proizveo.

Organizacija vidljiva u Mererovu dnevniku vrijedna je pozornosti jer prikazuje državu u svakodnevnom radu: ekipe s imenima, dnevne norme, faraonske brodove i raspored vezan uz poplave. Ništa u njemu ne odaje izvanrednu mobilizaciju, što upućuje na to da je sustav počivao na godišnjim očekivanjima, a ne na iznimnom naporu.

U kamen, u jedan jedini projekt. Gradnja je progutala višak dvaju desetljeća, a kasnija egipatska predaja pamtila je Kufua kao tiranina koji je iscrpio zemlju, ugled koji je zabilježio Herodot dvije tisuće godina poslije.

Moderna arheologija ublažila je tu sliku. Radničko naselje, krušne peći i liječnička skrb vidljiva na kosturima upućuju na organiziranu radnu snagu, a ne na mase robova, premda je rad i dalje bio nametnut, a ne dobrovoljan u modernom smislu.

Obloga dobro ilustrira trošak. Bijeli vapnenac iz Ture položen je preko cijele površine, posao koji je progutao goleme količine kamena radi čisto vizualnog dojma, a većina je u kasnijim stoljećima skinuta za gradnju Kaira.

Najjači dokumentarni dokaz jest Mererov dnevnik, skup papirusa pronađenih u Wadi al-Jarfu na obali Crvenog mora i objavljenih od 2014. do 2016. Riječ je o dnevniku dužnosnika srednje razine koji je organizirao dopremu vapnenca iz Ture u Gizu, s dnevnim zapisima o prijevozu brodovima u posljednjim godinama vladavine.

Sama piramida, njezine dimenzije i unutarnje odaje mogu se izmjeriti. Naša procjena primjenjuje objavljene procjene prihoda egipatske države u Starom kraljevstvu na razdoblje vladavine i preračunava ih u današnji novac, pa je riječ o usporedbi, a ne o mjerenju.

Ono što dnevnik ne sadrži jest ukupan iznos. Bilježi isporuke iz dana u dan, a ne trošak projekta, zbog čega je svaka suvremena brojka o cijeni piramide rekonstrukcija na temelju obujma kamena i procjena rada.

Rangiran je ispod Ramzesa II. i Tutmozisa III., čija je država Novog kraljevstva bila veća, a vladavine dulje, te ispod Pepija II., koji je vladao četiri puta dulje.

Kad je riječ o jednom projektu, nitko na ovom portalu nije mu ravan. Velika piramida bila je najviša građevina na svijetu gotovo četiri tisuće godina, a resursi koji su u nju usmjereni u dvadeset godina nadmašuju sve što je ijedan kasniji faraon uložio u jedno gradilište.

• 2589. pr. Kr. Nasljeđuje oca Sneferua kao kralj Četvrte dinastije.
• 2580-ih pr. Kr. U Gizi počinje gradnja Velike piramide.
• 2570-ih pr. Kr. Mererov dnevnik bilježi dopremu vapnenca za oblogu brodovima.
• 2566. pr. Kr. Umire nakon otprilike dvadeset i tri godine na prijestolju.
• 2560-ih pr. Kr. Njegov sin Džedefra, a potom i Kefren, nastavljaju gradnju u Gizi.
• 2026. Resursi kojima je raspolagao procjenjuju se na 65 milijardi dolara, a piramida i dalje stoji.

Često se pita i o malom kipiću Kufua od bjelokosti pronađenom u Abidu 1903., visokom oko sedam centimetara, jedinom poznatom cjelovitom prikazu ovog faraona. Čuva se u Egipatskom muzeju u Kairu.

Pravnih zapisa u modernom smislu nema. Kraljevski dekreti i organizacija radne obveze bili su upravni akti, a nije sačuvan nijedan dokument koji opisuje pravnu osnovu kuluka u njegovo doba.

Njegov ugled najzanimljiviji je dio njegove ostavštine. Herodot ga je u 5. stoljeću pr. Kr. opisao kao okrutnog kralja koji je zatvorio hramove i natjerao stanovništvo na gradnju, a ta je priča dvije tisuće godina oblikovala zapadnu sliku o Kufuu. Egipatski izvori, ondje gdje su sačuvani, neutralni su ili puni poštovanja.

Koliko je Kufu bio bogat? Procjenjujemo da je tijekom vladavine od otprilike dvadeset i tri godine raspolagao s oko 65 milijardi dolara u današnjem novcu. Riječ je o sposobnosti države da raspolaže žitom, kamenom i radom, a ne o osobnom bankovnom računu.

Koliko je ljudi gradilo Veliku piramidu? Suvremene procjene kreću se od dvadeset do trideset tisuća radnika koji su se izmjenjivali u ekipama i živjeli u naselju pokraj gradilišta. Starija predodžba o sto tisuća robova nema uporište u arheologiji.

Odakle je dolazio kamen? Većina vapnenca vađena je na samom platou Gize. Fini bijeli vapnenac za oblogu dolazio je iz Ture, s druge strane rijeke, a granit za odaje iz Asuana, i jedno i drugo dopremano brodovima.

Je li Kufu bio tiranin? To tvrdi Herodot, koji je pisao dvije tisuće godina poslije. Radničko naselje i ostaci hrane upućuju na organiziranu i nahranjenu radnu snagu. Radna obveza bila je prisilna, ali slika masovnog ropstva nema potvrdu.

Što je Mererov dnevnik? Dnevnik koji je vodio dužnosnik zadužen za dopremu kamena u Gizu, pronađen u Wadi al-Jarfu i objavljen između 2014. i 2016. To je jedini gotovo suvremeni pisani zapis o gradnji.