Tomislav Horvatinčić bogatstvo

Bogatstvo Tomislava Horvatinčića procjenjuje se na oko 45 milijuna dolara, što je približno 40 milijuna eura. Riječ je o procjeni Licnosti na osnovu javno dostupnih podataka: kupoprodajnih ugovora, zemljišnoknjižnih zabilježbi, podataka o stečajevima i medijskih izvještaja o prodaji imovine. Horvatinčić nikada nije javno objavio imovinsku karticu, pa svaka brojka uključuje procjenu, a ne potvrđenu vrijednost.

Kontekst je važan. Krajem devedesetih i tijekom dvijetisućitih Horvatinčić je bio među najvećim hrvatskim građevinskim poduzetnicima, a medijske liste bogatstva tada su njegovu imovinu procjenjivale na oko 30 milijuna eura. Poslije je uslijedio niz gubitaka, stečaj jednog društva, prodaja Centra Cvjetni austrijskoj grupaciji Supernova i dugogodišnje sudske epizode. Današnja slika zato je znatno manja od one s vrhunca poslovanja.

Treba razlikovati dvije stvari: vrijednost imovine koju kontrolira i vrijednost njegovog osobnog udjela u toj imovini. Grupacija je u pojedinim godinama upravljala projektima vrijednim više stotina milijuna eura, ali je istovremeno nosila i obveze prema bankama koje su u nekim razdobljima bile veće od vrijednosti same imovine.

Horvatinčić je rođen 3. veljače 1948. u Rakovu Potoku. Kao dječak doživio je smrt troje braće i sestara, nakon čega se obitelj preselila u Požegu, a on je kao petnaestogodišnjak došao u Zagreb. Završio je studij prometnih znanosti i stekao zvanje inženjera prometa, a dodatno je apsolvirao hotelski menadžment na hotelijerskom fakultetu.

Krajem sedamdesetih radio je kao referent za izdavanje vozačkih dozvola, a početkom sedamdesetih s prvom suprugom Vesnom odlazi u Njemačku. Prema njegovim izjavama, početni kapital od oko 280 tisuća njemačkih maraka zaradio je konobareći, a dio medija taj je iznos doveo u pitanje. Po povratku otvorio je restoran Babylon na rubu Samobora, a krajem osamdesetih i početkom devedesetih ulazi u građevinu, gdje je i napravio najveći dio imetka.

Model je bio tipičan za to razdoblje: kupnja zemljišta, dogovor s gradskim strukturama o namjeni, gradnja stambenih i poslovnih objekata te prodaja prije ili tijekom završetka radova. Upravo je brzina prodaje, a ne sama gradnja, bila izvor gotovine.

Okosnica imovine je obiteljska grupacija HOTO, kroz koju su vođeni projekti HOTO Ville i HOTO Centra u Svetoj Nedelji, stambena naselja i poslovno stanovanje na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Kroz povezano društvo HOTO kuće prodano je ukupno 569 stambenih jedinica u više projekata, što je potvrđeno u javnim priopćenjima grupacije iz razdoblja vrhunca prodaje.

U novijem razdoblju težište je na turizmu i obali. Kroz HOTO Istru razvijane su luksuzne vile i resort u mjestu Barat, a 2025. i 2026. Horvatinčić se pojavljuje kao direktor u društvu HOTO Medveja, koje drži parcele kod plaže Medveja pokraj Lovrana. Na tim je parcelama u siječnju 2026. upisana zabilježba zaloga u korist Horvatinčića i društva HOTO Zrinjevac, u ukupnom iznosu od oko 4,5 milijuna eura. Osobno je 2025. prodao samoborsko imanje od 27.730 četvornih metara za 10,5 milijuna eura Vadimu Novinskom.

U osobnoj imovini evidentiran je i penthouse od gotovo 500 četvornih metara na Cvjetnom trgu, koji je godinama bio na tržištu, te vila s imanjem u Samoborskom gorju. To su objekti čija je vrijednost visoka, ali i čija je prodaja spora, jer kupaca za takve kvadrate u Hrvatskoj nema mnogo.

HOTO grupa bila je u svojim najboljim godinama kompleksan sustav s trgovinom, gradnjom, najmom poslovnih prostora i upravljanjem nekretninama. Prihodi su dolazili iz tri glavna izvora: prodaje stanova, najma poslovnih i garažnih prostora te vlastitog trgovačkog centra. Samo iz redovnog poslovanja Cvjetnog grupacija je u jednom razdoblju prijevremeno isplatila kredite od 2,2 milijuna eura.

Prema podacima iz javnih izvještaja, Horvatinčić je do 2010. u projekt Cvjetni uložio vlastiti kapital od 9,4 milijuna eura, a ukupna gradnja financirana je kreditima Hypo banke i povezanih društava, s ukupnim troškom gradnje procijenjenim na oko 108 milijuna eura. Poslovanje je funkcioniralo dok je prodaja stanova bila brza. Kada je tržište usporilo, model u kojem se gradnja vraća prodajom kvadrata više nije mogao pokriti kamate.

Najveći dio novca zauzela je gradnja i otplata kamata. Ukupna zaduženost grupacije dosegnula je 2016. razinu od oko 666 milijuna kuna, odnosno približno 88 milijuna eura, prema analizi tportala. Dio tog duga preuzela je austrijska grupacija Supernova pri preuzimanju Centra Cvjetni 2017., a dio je ostao u stečajnim postupcima.

Drugi dio otišao je na osobnu imovinu: penthouse na Cvjetnom trgu, vilu i imanje u Samoborskom gorju, plovila i vozila. Treći dio odnosio se na pravne troškove i odštete, uključujući iznose isplaćene obiteljima stradalih u prometnim i pomorskim nesrećama. Horvatinčić je javno naveo da je djeci poginulih u pomorskoj nesreći isplatio oko 400 tisuća kuna.

Četvrti dio novca otišao je na projekte koji nikad nisu dovršeni ili su prodani prije povrata ulaganja. To je uobičajen rizik developerskog poslovanja, ali u njegovom slučaju bio je pojačan visokim kamatama i činjenicom da je gotovo cijela grupacija bila vezana na nekoliko velikih projekata.

Službeni podaci daju manje optimističnu sliku od medijskih naslova. Nad društvom Dorf, koje je vodilo dio građevinskih poslova, Trgovački sud u Zagrebu otvorio je stečaj 2015. zbog duga od 72 milijuna kuna. Vjerovnici su prijavili potraživanja veća od 66 milijuna kuna, a na računu društva ostalo je oko 17 tisuća kuna. Uz to, dio imovine prodavan je na javnim dražbama, uključujući uredsku opremu i zemljište u Strmcu.

Heta Asset Resolution, nasljednik Hypo banke, godinama je pokušavala prodati potraživanja prema HOTO grupi teška 73,2 milijuna eura, što potvrđuje da je dio obveza i dalje otvoren. S druge strane, prodaja samoborskog imanja 2025. za 10,5 milijuna eura dokumentirana je kupoprodajnim ugovorom, pa je taj priljev realan i provjerljiv. Sve ostalo su procjene.

U odnosu na suvremenike iz hrvatske graditeljske generacije, Horvatinčićev je rezultat specifičan. Poduzetnici koji su uspješno prošli tranziciju i zadržali imovinu danas se procjenjuju na stotine milijuna eura, dok je njegov imetak nakon prodaje ključnih projekata i stečajeva znatno manji.

Unutar skupine regionalnih poduzetnika s kojima ga se najčešće uspoređuje, poput vlasnika velikih trgovačkih lanaca ili energetskih grupacija, razlika je ponajviše u tome što je njegov model počivao na jednom velikom projektu u centru Zagreba. Kada je taj projekt financijski zatvoren, nestalo je i glavnog motora rasta. Njegova današnja imovina više je vezana uz obalu i turističke vile nego uz gradnju u glavnom gradu.

Po strukturi imovine danas je bliži srednje velikim developerima nego vrhunskim hrvatskim poduzetnicima, iako je po prepoznatljivosti imena i sudskim epizodama ostao među najpoznatijim imenima domaćeg poslovnog miljea.

Prva prekretnica je povratak iz Njemačke i otvaranje restorana Babylon, koji je stvorio osnovicu za ulazak u građevinu. Druga je ulazak u velike stambene projekte devedesetih, kada se HOTO pozicionira kao ozbiljan investitor u Zagrebu i okolici. Treća je dobivanje posla na Cvjetnom trgu, najvećem i najkontroverznijem projektu s kojim je bio povezan.

Vrhunac je razdoblje oko 2010., kada medijske liste njegovo bogatstvo procjenjuju na približno 30 milijuna eura, a grupacija istovremeno upravlja projektima vrijednim stotine milijuna. Zatim slijedi obrat: stečaj Dorfa 2015., prodaja Centra Cvjetni 2017. i dugogodišnje sudske procedure. Poslije izlaska iz zatvora 2025. vraća se ulaganjima u nekretnine, s kupnjom zemljišta u Lovranu i vilama u Istri kao novim fokusom.

Prodaja samoborskog imanja 2025. za 10,5 milijuna eura pokazuje da raspolaže kapitalom i da je spreman koncentrirati se na manji broj projekata na obali, umjesto na velike gradske komplekse.

Pravna povijest opsežnija je od poslovne. Godine 1980. automobilom je usmrtio Mandu Vučković i teško ozlijedio njezinu kćer, za što je dobio uvjetnu kaznu. Devet godina poslije u prometnoj nesreći u Zagrebu poginula je Nada Petrović, a protiv njega nije vođen postupak. Godine 2011. kod Primoštena gliserom je udario u jedrilicu i usmrtio talijanski bračni par Salpietro.

Za tu nesreću pravomoćno je osuđen na četiri godine i deset mjeseci zatvora, kaznu je počeo služiti 2021., a na uvjetni otpust izašao je 18. srpnja 2025. U rujnu 2026. uhićen je zbog vožnje unatoč zabrani upravljanja vozilima. Nagodbom s tužiteljstvom 27. listopada 2026. osuđen je na šest mjeseci bezuvjetnog zatvora i sedam mjeseci uvjetno, uz obvezu uplate 40 tisuća eura u dobrotvorne svrhe.

U devedesetima je uz Mirka Novosela bio uključen u upravljanje Dinamom, a optužbe za utaju 120 milijuna kuna poreza završile su oslobađajućom presudom 2012. Nakon izlaska iz zatvora 2025. mediji su zabilježili njegovo ponovno pojavljivanje u javnosti i nastavak poslovnih aktivnosti.

Koliko je danas težak Tomislav Horvatinčić? Procjena je oko 45 milijuna dolara. Iznos uključuje vrijednost nekretnina, potraživanja i udjele u društvima, umanjenu za poznate obveze. Točan iznos nije javno poznat jer nema objavljene imovinske kartice.

Je li bio milijarder? Ne. Ni u jednom razdoblju nije bio ni blizu milijarde dolara. Medijske liste bogatstva procjenjivale su ga na nekoliko desetaka milijuna eura na vrhuncu karijere.

Zašto je prodao Centar Cvjetni? Zbog prezaduženosti i nemogućnosti servisiranja kredita. Austrijska grupacija Supernova preuzela je i dugove i upravljanje kompleksom 2017.

Čime se bavi nakon zatvora? Nekretninama i turističkim projektima, uglavnom na obali, kroz društva HOTO Istra, HOTO Zrinjevac i HOTO Medveja.

Je li ijedan podatak o njegovom bogatstvu službeno potvrđen? Nije. Svi iznosi su procjene izvedene iz javnih izvora, sudskih spisa i medijskih izvještaja.