Pavao Vujnovac bogatstvo

Procjena za studeni 2026. iznosi oko 1.750 milijuna dolara, odnosno približno 1,62 milijarde eura. Iznos je izveden iz vrijednosti ENNA grupe, kontrolnog udjela u Fortenova grupi, udjela u Pevexu te pozicija u Luci Ploče i Petrokemiji, umanjenih za obveze preuzetog duga.

Raspon je širok, od 1,2 do 2,2 milijarde dolara. Donja granica vrijednost veže uz ostvarene prihode i dobit pojedinih društava, a gornja uz tržišnu vrijednost Fortenove i energetskih kompanija. Nijedna od tih vrijednosti nije javno potvrđena, pa je procjena nužno konzervativna.

Poseban element je da se bogatstvo ne drži na osobnom računu. Vlasništvo ide preko holdinga i malteških kompanija, pa se promatra na razini grupe, a ne kroz jednu tvrtku. Zato se ovdje radi o poslovnoj, a ne o imovinskoj procjeni u užem smislu.

Pavao Vujnovac rođen je 1974. u Osijeku. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a prvi posao dobio je 2006. u Prvom plinarskom društvu u Vukovaru, tada malom regionalnom distributeru plina u vlasništvu njemačkog E.ON-a.

Ključni potez nije bilo osnivanje nove tvrtke, nego preuzimanje postojeće. Kada su Nijemci 2010. odlučili izaći iz Hrvatske, Vujnovac je otkupio PPD koji je poslovao s dugovima. Tvrtku je zatim vezao na velike kupce: Gradsku plinaru Zagreb, HEP, kutinsku Petrokemiju i ruskog Gazproma. Od 2012., kada je počela liberalizacija tržišta plina, prihodi su se do 2015. povećali više od deset puta.

Od trgovca plinom izgradio je grupaciju ENNA, koja danas pokriva energiju, logistiku, željeznički prijevoz i poljoprivredu. Taj model, u kojem trgovački novac financira kupovinu imovine, postao je osnova cijelog kasnijeg rasta.

Srce imovine je Energia naturalis, krovna kompanija ENNA grupe. U sustavu su ENNA Transport za željeznički cargo, ENNA Opskrba za energiju, ENNA Infosense za informatiku, ENNA Agro za trgovinu žitaricama i uljaricama te ENNA Fruit za voće i povrće. Uz to postoji zaklada Novo sutra.

Najveći pojedinačni udjel je Fortenova grupa. Preko malteške kompanije Open Pass Vujnovac kontrolira oko 94 posto društva Iter BidCo, koje je vlasnik Fortenove. Time upravlja grupom koja zapošljava desetke tisuća ljudi i posluje u cijeloj regiji.

Uz to je najveći dioničar Pevexa s udjelom od oko 36,6 posto i član Nadzornog odbora, kontrolira Luku Ploče i ima poziciju u kutinskoj Petrokemiji. Od srpnja 2023. više nije predsjednik uprave ENNA grupe, ali je ostao vlasnik svih društava u sustavu i zadržao nadzorne funkcije. Vlasnički lanac dijelom ide preko Malte, što otežava potpuni uvid u strukturu.

Grupacija je 2022. po prihodima pretekla i Fortenovu, što je godinu prije bilo nezamislivo. Taj podatak ne znači da je i profit veći, jer trgovina plinom radi na uskim maržama, ali znači da je pozicija u opskrbi energijom postala sistemski važna za regiju.

ENNA grupa je 2022. po dohotku bila najveća hrvatska poslovna grupacija, s konsolidiranih oko 60,7 milijardi kuna, što je tada bilo otprilike osam milijardi eura. Sam PPD je te godine ostvario 32,9 milijardi kuna prihoda.

Rast nije došao samo organskim putem. Nakon 2022. grupa je preuzela kontrolu nad Fortenovom, čiji su konsolidirani prihodi u jednoj godini iznosili oko 5,4 milijarde eura, a u drugoj oko 3,5 milijarde eura, uz gubitak od približno 400 milijuna eura prema medijskim izvještajima.

Poslovanje je izrazito trgovačko, s visokim prihodima i tankim maržama. Zbog toga vrijednost grupe ne prati prihod, nego gotovinska dobit i imovina: terminali, silosi, željezničke kompozicije, maloprodajna mreža i zemljišta. To je važno za razumijevanje zašto procjena bogatstva nije jednostavno svota prometa pomnožena s maržom.

Uz matična društva tu su i zajednički projekti, poput terminala u Luci Ploče koji je građen s međunarodnim operatorom VTTI, s ukupnom investicijom procijenjenom na oko 125 milijuna eura u prvoj fazi. Takvi projekti ne stvaraju odmah dobit, ali dugoročno podižu vrijednost imovine.

Najveći dio novca vraćen je u poslovanje. ENNA je 2023. najavila ciklus ulaganja u zelene projekte u Hrvatskoj vrijedan više od milijarde eura, uz pripreme za moguću javnu ponudu dionica. Radi se o solarnim i plinskim projektima, skladištenju energije i terminalima.

Drugi veliki izdatak bilo je preuzimanje Fortenove. Prema medijskim izvještajima, za 93,78 posto udjela plaćeno je oko 468,8 milijuna eura, a ukupna vrijednost transakcije mogla je dosegnuti do 660 milijuna eura. Taj novac dijelom dolazi iz kredita, što je i glavni izvor rizika u strukturi.

Mediji su zabilježili i osobne izdatke, poput carinskog duga od oko milijun kuna plaćenog za ogrlicu vrijednu oko 507 tisuća eura. O obiteljskoj imovini, nekretninama i gotovini nema javno dostupnih podataka, pa se taj dio ne može procijeniti.

Financijski izvještaji društava iz ENNA sustava javno su dostupni preko Fine, kao i konsolidirani izvještaji Fortenove. Iz njih se mogu pratiti prihodi, dobit i zaduženost, ali ne i osobno bogatstvo vlasnika.

Hrvatska nema registar imovine ili obvezu javne objave bogatstva. Ono što postoji su sudski registri i podaci o vlasničkim udjelima u pojedinim društvima, često s odgodom i bez stvarnih vlasnika na kraju lanca. Malteške kompanije Erdal i Open Pass dodatno zamućuju sliku, jer se dio strukture vodi izvan Hrvatske.

Procjene poput ove stoga su izvedene, a ne službene. Podaci o prihodima i imovini su dokumentirani, dok je sam iznos bogatstva računski model. Političke optužbe o pogodovanju, koje se povremeno pojavljuju u medijima, ostaju nepotvrđene tvrdnje, a Vujnovac ih je javno odbacivao.

Zato se u praksi uspoređuju dvije stvari: koliko grupa zarađuje na razini dobiti prije kamata, poreza i amortizacije i koliko bi kupac bio spreman platiti za njezinu imovinu. Prvo je javno, drugo nije, pa se procjena kreće između tih dviju krajnosti.

Regionalne liste najbogatijih, koje izrađuju beogradski Nedeljnik i slični izdavači, Vujnovca pozicioniraju među deset najbogatijih ljudi bivše Jugoslavije, s procjenom između 1,58 i 1,62 milijarde eura. U tom društvu su Emil Tedeschi s oko 1,57 milijarde eura i Igor Lukšić s oko 1,65 milijardi eura.

Hrvatske liste ga u pravilu stavljaju na vrh ili blizu vrha, ali Forbesova globalna lista milijardera ne uključuje hrvatske poduzetnike, jer se bogatstvo mjeri konzervativnije i traži javno provjerljivu imovinu. Ta razlika objašnjava zašto se u domaćim medijima govori o najbogatijem Hrvatu, a na svjetskoj listi Hrvatska nema ni jednog predstavnika.

U odnosu na klasične industrijske bogataše, njegovo bogatstvo je mlado, koncentrirano u trgovini energijom i preuzimanjima, i izrazito zaduženo. To znači da vrijednost jače reagira na kamatne stope i cijene plina nego kod vlasnika stabilnih brendova.

Prva prekretnica je 2010., kada je preuzeo PPD od E.ON-a. Druga je liberalizacija tržišta plina 2012., nakon koje su prihodi tvrtke eksplodirali i omogućili kupovinu druge imovine.

Godine 2016. osnovao je maltešku tvrtku Erdal za trgovinu robom, čime je dio poslovanja preselio u okruženje s drugačijim poreznim tretmanom. Godine 2019. o njemu je pisao američki Time, što je bio signal da je izašao iz regionalnog okvira.

Treća velika prekretnica je 2022., kada je ENNA preko PPD-a otkupila 6,4 posto Fortenove od malih dioničara i banaka, a on ušao u Upravni odbor. U prosincu 2023. skupština imatelja depozitarnih potvrda odobrila je novu vlasničku strukturu, u lipnju 2024. Europska komisija odobrila je koncentraciju, a zatim je Open Pass preuzeo kontrolu. Time je vrijednost njegove imovine skočila s razine energetske grupe na razinu najvećeg prehrambeno-maloprodajnog sustava u regiji.

Vrijednost je najosjetljivija na tri stvari: cijenu plina na europskom tržištu, kamatnu stopu na refinanciranje Fortenove i uspjeh prodaje pojedinih dijelova grupe. Pad cijena energenata smanjuje promet, a rast kamata povećava trošak duga, pa se procjena može pomaknuti i po nekoliko stotina milijuna dolara u jednoj godini bez ikakve promjene u vlasništvu.

Najveći sporovi nisu osobni, nego korporativni. Preuzimanje Fortenove provedeno je tako da su sankcionirani dioničari isključeni iz nove strukture, a njihovi iznosi položeni na poseban račun do ukidanja sankcija. Ta konstrukcija izazvala je nezadovoljstvo dijela manjinskih imatelja i niz pravnih izazova.

Vujnovac je javno demantirao tvrdnje o obiteljskim i kumskim vezama s političarima, konkretno s Ivanom Vrdoljakom, nakon što su se takve tvrdnje pojavile u medijima. Te tvrdnje nisu potvrđene ni jednim sudskim nalazom.

Nakon 2024. fokus mu je na konsolidaciji, refinanciranju duga i smanjenju troškova u Fortenovi, gdje je najavljena prodaja dijela imovine i restrukturiranje poslovanja. U javno dostupnim izvorima nema podataka o pravomoćnim presudama protiv njega osobno, ali postupci vezani uz preuzimanje još traju.

Je li Pavao Vujnovac milijarder? Prema medijskim procjenama jest, s imovinom iznad milijarde eura. Službeni podatak ne postoji.

Koliko ima godina? Rođen je 1974. u Osijeku, pa mu je 2026. pedeset dvije godine.

Je li vlasnik Fortenove? Kontrolira je preko malteške kompanije Open Pass, koja drži oko 94 posto društva Iter BidCo. Formalno vlasništvo je korporativno, ne osobno.

Odakle mu novac? Najviše iz trgovine prirodnim plinom preko PPD-a i izgradnje ENNA grupe, a zatim iz preuzimanja Fortenove, Pevexa, Luke Ploče i Petrokemije.

Je li na Forbesovoj listi? Nije. Forbes globalna lista ne uključuje hrvatske poduzetnike, dok regionalne liste njegovo bogatstvo procjenjuju na oko 1,6 milijardi eura.

Ima li dionice u Fortenovi osobno? Ne. Vlasništvo ide preko malteške kompanije Open Pass i društva Iter BidCo, što je uobičajena struktura za ovakva preuzimanja.

Koliko je platio Fortenovu? Prema medijskim izvještajima, za kontrolni udjel plaćeno je oko 468,8 milijuna eura, a ukupna vrijednost transakcije mogla je dosegnuti 660 milijuna eura.