Stephen Schwarzman: neto vrijednost

Neto vrijednost Stephena Schwarzmana procjenjuje se na oko 50 milijardi dolara. Forbes ga godinama drži među pedeset najbogatijih ljudi svijeta, a iznos se mijenja zajedno s cijenom dionice Blackstonea, koja je javna i kotira na burzi u New Yorku.

Za razliku od većine kolega iz svijeta privatnih ulaganja, njegovo se bogatstvo može pratiti prilično precizno. Udio u kompaniji objavljuje se u godišnjem izvještaju, a dividende koje prima su javne. Nejasno ostaje samo koliki je dio novca izvan Blackstonea preusmjeren u nekretnine, umjetnine i osobna ulaganja.

Schwarzman je prije Blackstonea radio u Lehman Brothersu, gdje je vodio odjel spajanja i akvizicija. S Petom Petersonom, bivšim izvršnim direktorom Lehmana, osnovao je 1985. tvrtku s dva zaposlena i manje od pola milijuna dolara kapitala. Prvi veliki posao bio je savjetnički, a prvi značajni fond pokrenut je 1987.

Poslovni model bio je jednostavan u opisu i težak u izvedbi: prikupiti novac od institucionalnih ulagača, kupiti kompanije uz pomoć zaduživanja, popraviti njihovo poslovanje i prodati ih nakon nekoliko godina. Blackstone je taj model proveo u stotinama kompanija, od hotela i uredskih zgrada do zdravstva i softvera.

Njegov udio u tvrtki rastao je iz godine u godinu, a dodatno ga je povećala transformacija Blackstonea u javnu kompaniju 2007. Otada se bogatstvo mjeri dionicama, dividendama i udjelom u fondovima, a ne knjigovodstvenom vrijednošću privatne tvrtke.

Njegov put do bogatstva nije bio linearan. Početkom devedesetih Blackstone je imao nekoliko loših investicija u nekretnine i u industrijske kompanije, a dio fondova zabilježio je gubitke. Schwarzman je nakon toga promijenio pravila: manje oslanjanja na pojedinačne velike poslove i više na diversifikaciju po sektorima. Ta promjena omogućila je rast koji je kompaniju doveo do bilijun dolara imovine pod upravljanjem.

Glavnina imovine je u Blackstoneu. Schwarzman drži oko 20 posto ekonomskog interesa u kompaniji i nekoliko posto glasačkih prava, što mu osigurava kontrolu nad upravljanjem. Uz to prima dividende po posebnoj strukturi dionica, koje su mjerene stotinama milijuna dolara godišnje.

• Dionice Blackstonea: glavni dio imovine
• Udio u dobiti privatnih fondova i kreditnih strategija
• Nekretnine u New Yorku, Palm Beachu i Parizu
• Umjetnička zbirka, dijelom obećana muzejima
• Ulaganja kroz vlastite fondove, koja su odvojena od upravljanja

Uz sve to, Schwarzman ima i manje udjele u drugim fondovima i privatnim kompanijama, koji nisu javno dokumentirani u cijelosti.

Vrijednost njegovog udjela nije stalna. Dionica Blackstonea kreće se s tržištem, a na nju utječu kamatne stope, ciklus nekretnina i raspoloženje ulagača prema alternativnim fondovima. U godinama kad su kamate rasle, dionica je padala i vrijednost Schwarzmanove imovine smanjivala se za nekoliko milijardi, da bi kasnije dio toga bila nadoknađena. Zato se procjene njegovog bogatstva mijenjaju i kad se u poslovanju ne dogodi ništa.

Blackstone upravlja imovinom većom od bilijun dolara, što ga čini najvećom tvrtkom za alternativna ulaganja na svijetu. Prihodi dolaze iz naknada za upravljanje, iz udjela u dobiti fondova i iz kamata na kredite. U dobrim godinama ukupni prihod prelazi deset milijardi dolara.

Schwarzmanova osobna primanja sastoje se od simbolične osnovne plaće, velikih dividendi i udjela u dobiti. U godinama kad je Blackstone prodavao kompanije s velikim profitom, njegov udio mjerio se u stotinama milijuna dolara. Taj model, u kojem se zarada vezuje uz uspjeh fondova, glavni je razlog zašto je bogatstvo naraslo do desetaka milijardi.

Schwarzman je jedan od najvećih pojedinačnih donatora u visokom obrazovanju. Dao je više od 100 milijuna dolara za program Schwarzman Scholars na sveučilištu Tsinghua u Pekingu, stipendiju po uzoru na Rhodes, namijenjenu studentima iz cijelog svijeta. Dao je i 150 milijuna dolara za humanistički centar na Oxfordskom sveučilištu, te 350 milijuna za fakultet računarstva na MIT-u, što je jedna od najvećih donacija u povijesti te škole.

Uz obrazovanje, novac je otišao u nekretnine i u umjetnine, te u političke donacije, koje su u pojedinim izbornim ciklusima mjerene desecima milijuna dolara. Schwarzman javno podržava republikanske kandidate i bio je jedan od savjetnika Donalda Trumpa u prvom mandatu.

Donacije su često bile vezane uz uvjete. U slučaju MIT-a i Oxforda novac je namijenjen gradnji zgrada i trajnim programima, pa se dio sredstava isplaćuje u ratama kroz nekoliko godina. Schwarzman je javno objasnio da ga motivira ideja da obrazovanje ostane dostupno i da se studentska mobilnost poveća, a ne samo da njegovo ime stoji na zgradama.

Blackstone je javna kompanija, pa su podaci dostupni u tromjesečnim i godišnjim izvještajima. U njima se vidi koliko dionica Schwarzman drži, koliko prima na ime dividendi i koliki je njegov udio u fondovima. Te brojke omogućuju prilično preciznu procjenu vrijednosti njegovog udjela u kompaniji.

Ostatak imovine nije javan. Vrijednost nekretnina, umjetnina i privatnih ulaganja nije obvezno objaviti, pa se u procjenama koriste usporedbe s tržištem. Zbog toga se ukupni iznos kreće u rasponu od 45 do 55 milijardi dolara, ovisno o datumu i o tome koliko se osobnog bogatstva procjenjuje izvan kompanije.

Za investitore je najvažniji podatak raspodjela po segmentima: nekretnine, privatni kapital, krediti i osiguranje. Blackstone je u posljednjem desetljeću najviše rastao u kreditima i u infrastrukturi, pa se i vrijednost Schwarzmanovog udjela mijenjala s tim segmentima, a ne samo s klasičnim otkupima kompanija. Ti se podaci objavljuju kvartalno i dostupni su svakome.

Schwarzman je drugi najbogatiji čovjek u svijetu privatnih ulaganja, iza Kena Griffina iz Citadela i ispred Raya Dalia iz Bridgewatera. Griffin ima veći iznos jer Citadel ostvaruje veće prinose i jer je zadržao veći udio u vlasništvu, dok je Blackstone rasprostranjeniji, ali s nižim maržama.

U usporedbi s osnivačima tehnoloških kompanija, njegovo bogatstvo je stabilnije, ali manje. Dionica Blackstonea ne raste po stopi od trideset posto godišnje kao dionice velikih tehnoloških tvrtki, ali ni ne pada tako naglo. Zato je Schwarzman godinama na istoj razini među pedeset najbogatijih, bez nagle promjene položaja.

Njegov rast bio je sporiji od rasta tehnoloških milijardera, ali gotovo bez velikih zastoja.

• 1985.: osniva Blackstone s Petom Petersonom
• 1987.: prvi fond za otkup kompanija
• 2007.: Blackstone izlazi na burzu
• 2013.: pokreće program Schwarzman Scholars
• 2018.: donacija od 350 milijuna dolara MIT-u
• 2021.: Blackstone prelazi 880 milijardi dolara imovine pod upravljanjem
• 2026.: procjena bogatstva oko 50 milijardi dolara

Najveći pojedinačni skok dogodio se 2007., kad je izlazak na burzu pretvorio udio u privatnoj tvrtki u javno tržišnu vrijednost.

Blackstone je bio uključen u nekoliko većih sporova, uključujući tužbe ulagača nakon pada vrijednosti pojedinih fondova 2008. i sporove oko uvjeta otkupa udjela. Schwarzman osobno nije bio tužen u većim privatnim parnicama, ali je svjedočio pred kongresnim odborima i u istragama o ulozi privatnih fondova u financijskoj krizi.

U kasnijim godinama posvetio se filantropiji, pisanju i javnim istupima, a 2019. objavio je knjigu What It Takes o izgradnji Blackstonea. Ostaje izvršni direktor i najveći pojedinačni dioničar kompanije, pa će njegovo bogatstvo i dalje ovisiti o cijeni dionice i o uspjehu fondova.

Njegova uloga u kompaniji ostala je ista i nakon promjena u upravi: donosi odluke o najvećim investicijama i predstavlja tvrtku pred ulagačima.

Koliko iznosi neto vrijednost Stephena Schwarzmana? Procjena je oko 50 milijardi dolara, uz raspon od 45 do 55 milijardi prema različitim izvorima.

Je li Schwarzman osnivač Blackstonea? Jest, osnovao ga je 1985. zajedno s Petom Petersonom.

Odakle dolazi njegovo bogatstvo? Od udjela u Blackstoneu, dividendi i udjela u dobiti fondova kojima kompanija upravlja.

Koliko je donirao obrazovanju? Više od 600 milijuna dolara, uključujući program Schwarzman Scholars, Oxford i MIT.

Koliko Blackstonea drži? Oko 20 posto ekonomskog interesa u kompaniji, uz manji udio glasačkih prava.