Ken Griffin: neto vrijednost

Neto vrijednost Kena Griffina procjenjuje se na oko 52 milijarde dolara. Forbes i Bloomberg godinama ga drže među pedeset najbogatijih ljudi svijeta, a procjena se temelji na vrijednosti Citadela i Citadel Securitiesa, dvije tvrtke koje su u cijelosti ili većinski u njegovom vlasništvu.

Točan iznos teško je utvrditi jer ni jedna od tih tvrtki nije javna. Procjene se rade posredno, kroz prihode, imovinu pod upravljanjem i usporedbe s javnim kompanijama iz iste industrije. Zato se brojke u različitim izvorima razlikuju za nekoliko milijardi dolara.

Griffin je počeo trgovati kao student Harvarda, u studentskoj sobi, koristeći se malim satelitskim tanjurom za primanje podataka o cijenama. Nakon što je privukao pažnju investitora, osnovao je 1990. fond Citadel s kapitalom od oko 4,6 milijuna dolara, od čega je dio došao iz obitelji i poznanika.

Prvih godina fond je trgovao konvertibilnim obveznicama i koristio veliku polugu. Taj pristup je donosio visoke prinose, ali i rizik: 1994. Citadel je izgubio veliki dio kapitala u jednom tromjesečju, a Griffin je nakon toga uveo čvršće kontrole rizika. Od tada fond nije zabilježio godinu s gubitkom.

Ključna odluka za njegovo bogatstvo bila je zadržavanje dobiti u tvrtki, umjesto isplate ulagačima i sebi. Citadel je tako akumulirao kapital, a Griffin je zadržao vlasništvo. Kad je 2002. pokrenuo Citadel Securities, odvojenu tvrtku za izvršavanje naloga, dobio je i drugi izvor prihoda koji ne ovisi o tržišnim ciklusima.

Gotovo cijela imovina je u dvije tvrtke. Griffin posjeduje većinu Citadela i Citadel Securitiesa, koje zajedno zapošljavaju više od deset tisuća ljudi i posluju u nekoliko desetaka zemalja. Citadel Securities izvršava značajan dio trgovinskih naloga malih ulagača u Sjedinjenim Državama, što mu daje stabilne prihode neovisne o uspjehu fonda.

• Većinski udio u Citadelu
• Većinski udio u Citadel Securitiesu
• Umjetnička zbirka s djelima Basquiata i Cézannea
• Nekretnine u New Yorku, Chicagu i na Floridi
• Manjinski udjeli u sportskim klubovima i privatnim tvrtkama

Njegov stan na Manhattanu, kupljen 2019. za 238 milijuna dolara, jedan je od najskupljih stambenih objekata ikad prodanih u Sjedinjenim Državama.

Citadel Securities posluje po drukčijoj logici. Ta tvrtka ne ulaže vlastiti novac, nego izvršava naloge za brokere i institucionalne klijente, zarađujući na razlici između kupovne i prodajne cijene. Prihodi su joj stabilniji i manje ovise o smjeru tržišta, a rastu kad je trgovanje aktivno. Zbog toga je ta tvrtka važan dio njegovog bogatstva, iako o njoj javnost zna manje nego o fondu.

Citadel je u posljednjem desetljeću ostvarivao neto prinose od oko 20 do 40 posto godišnje, što je u industriji hedge fondova iznimno. Fond upravlja imovinom u desecima milijardi dolara, uz naknadu za upravljanje i udio u dobiti, pa se godišnji prihod mjeri u milijardama.

Griffin kao vlasnik zadržava veći dio te dobiti. Citadel Securities, odvojen od fonda, ostvaruje prihode od izvršavanja naloga i tržišnog posredovanja, s maržama koje su u dobrim godinama vrlo visoke. Kombinacija tih dvaju izvora, od kojih jedan ovisi o tržištu, a drugi o volumenima trgovanja, glavni je razlog zašto je njegovo bogatstvo raslo brže od bogatstva kolega.

Treba imati na umu da su ti prihodi vezani uz rizik. Citadel koristi polugu i trguje na desecima tržišta istovremeno, pa isti sustav koji donosi visoke prinose može u lošem scenariju izazvati velike gubitke. Griffin je zbog toga uveo ograničenja na pojedinačne pozicije i na ukupnu izloženost, a dio kapitala drži u likvidnim instrumentima kako bi mogao pokriti zahtjeve ulagača za povlačenjem sredstava.

Najveći dio dobiti ostao je u tvrtkama. Griffin je poznat po tome što rijetko prodaje udjele, pa se njegovo bogatstvo uvećava unutar poslovanja, a ne kroz gotovinu koju bi trošio izvana.

Drugi dio otišao je u umjetnost. Kupio je Basquiatovu sliku za oko 100 milijuna dolara, a tijekom 2022. potrošio je više od pola milijarde dolara na djela Cézannea, Warhola i drugih autora, što ga je učinio jednim od najvećih kolekcionara svijeta. Znatan novac otišao je i u nekretnine, te u donacije: Harvardu je darovao više od 300 milijuna dolara za studentske stipendije, a Sveučilištu u Chicagu i muzeju Norton u West Palm Beachu po više desetaka milijuna.

Ni Citadel ni Citadel Securities nisu javne kompanije, pa ne objavljuju financijske izvještaje. Podaci o fondu dostupni su kroz obvezne prijave regulatorima, gdje se vide pozicije u dionicama, i kroz godišnja pisma ulagačima koja Griffin potpisuje.

Iz tih dokumenata može se pratiti prinos i veličina fonda, ali ne i točna vrijednost vlasničkog udjela. Ona se procjenjuje množenjem godišnje dobiti s višekratnikom koji se primjenjuje na slične upravitelje imovine. Zbog razlika u tim višekratnicima procjene bogatstva variraju od 45 do 60 milijardi dolara.

Griffin je najbogatiji čovjek u svijetu hedge fondova, ispred Stephena Schwarzmana iz Blackstonea i Raya Dalia iz Bridgewatera. Razlika prema njima nije u duljini karijere, nego u prinosima i u tome što je većinu dobiti zadržao u vlasništvu.

U usporedbi s osnivačima velikih tehnoloških kompanija, njegov iznos je niži, ali je bogatstvo nastalo unutar industrije koja ne ovisi o jednom proizvodu. Zanimljivo je i to da je 2022. preselio sjedište Citadela iz Chicaga u Miami, što je izazvalo veliku javnu raspravu o porezima i o ulozi velikih financijskih tvrtki u lokalnim zajednicama.

Vrijedno je i to da Griffin nije prodavao udjele u fondu kako bi financirao kupovinu umjetnina i nekretnina. Te kupovine platio je iz dividendi i osobnih primanja, pa se struktura vlasništva nije mijenjala. To je rijetkost u industriji u kojoj osnivači često prodaju dijelove tvrtke radi diversifikacije ili financiranja novih projekata.

Njegov rast bio je najbrži među vršnjacima iz svijeta fondova, i to zbog dosljednih prinosa, a ne jednog velikog događaja.

• 1987.: počinje trgovati kao student Harvarda
• 1990.: osniva Citadel s 4,6 milijuna dolara kapitala
• 1994.: nakon velikog gubitka uvodi strože kontrole rizika
• 2002.: pokreće Citadel Securities
• 2019.: kupuje stan u New Yorku za 238 milijuna dolara
• 2022.: seli sjedište Citadela u Miami i kupuje umjetnine za više od pola milijarde dolara
• 2026.: procjena bogatstva oko 52 milijarde dolara

Najvažnija godina za njegovo bogatstvo nije bila godina najvećeg prinosa, nego 1994., kad je nakon gubitka promijenio način upravljanja rizikom.

Usporedbe radi, u prvom desetljeću fond je imao znatno manji kapital, a prinosi su se mjerili u desecima posto na nekoliko stotina milijuna dolara imovine. Tek nakon 2000. imovina pod upravljanjem prelazi milijardu, a nakon 2010. desetke milijardi, i to je razdoblje u kojem je njegovo bogatstvo najviše naraslo. Bez tog rasta udio u fondu ne bi vrijedio ni približno današnji iznos.

Citadel je bio uključen u sporove s bivšim zaposlenicima oko ugovora o radu i povjerljivih informacija, uključujući slučajeve koji su se završili nagodbama. Griffin osobno nije bio tužen u većim privatnim parnicama, ali je bio meta javne rasprave nakon preseljenja tvrtke iz Illinoisa i nakon velikih političkih donacija.

U kasnijim godinama posvetio se filantropiji, umjetnosti i sportskim ulaganjima. Njegovo bogatstvo i dalje gotovo u cijelosti ovisi o Citadelu i Citadel Securitiesu, pa se procjene mijenjaju s rezultatima fonda i s vrednovanjem sličnih financijskih kompanija na tržištu.

Koliko iznosi neto vrijednost Kena Griffina? Procjena je oko 52 milijarde dolara, uz raspon od 45 do 60 milijardi prema različitim izvorima.

Je li Griffin osnivač Citadela? Jest, osnovao ga je 1990. nakon što je kao student trgovao vlastitim kapitalom.

Odakle dolazi njegovo bogatstvo? Od vlasništva nad Citadelom i Citadel Securitiesom, te od dobiti koju je zadržao u tim tvrtkama.

Gdje je sjedište Citadela? Od 2022. u Miamiju, nakon preseljenja iz Chicaga.

Koliko je donirao? Više od 300 milijuna dolara Harvardu, uz desetke milijuna za sveučilište u Chicagu i muzej Norton.