Mark Zuckerberg: neto vrijednost

Neto vrijednost Marka Zuckerberga 3. studenoga 2026. procjenjuje se na 208,6 milijardi dolara. Riječ je o procjeni vrijednosti, a ne o gotovini na računu. Gotovo u cijelosti počiva na njegovu udjelu u Meta Platformsu, tvrtki koju je 2004. osnovao kao Facebook i kojom i danas upravlja kao izvršni direktor.

Posjeduje dionice klase A i klase B, a svaka dionica klase B nosi deset glasova. Time ima glasačku kontrolu nad tvrtkom iako drži manjinski dio kapitala, i to je glavni razlog zbog kojeg taj udio nikad nije rasprodavao.

Izvan Mete vidljivu imovinu čine nekretnine, manji broj privatnih ulaganja i Chan Zuckerberg Initiative, koja je filantropska organizacija, a ne osobna pričuva. Ništa od toga bitno ne mijenja ukupni iznos. Procjena raste i pada s cijenom jedne dionice, a ta se cijena već kretala daleko u oba smjera.

Zuckerberg je rođen 1984. i upisao je Harvard, gdje je u veljači 2004. pokrenuo Facebook kao stranicu za studente. Studij nije završio, a tvrtku je preselio u Kaliforniju i vodio je iz unajmljenih ureda dok se širila s jednog sveučilišta na drugo.

Prvi novac došao je od ulagača rizičnog kapitala, a Zuckerberg je kontrolu zadržao zahvaljujući strukturi s dvjema klasama dionica, uvedenoj mnogo prije izlaska tvrtke na burzu. Inicijalna javna ponuda 2012. procijenila je Facebook na otprilike 100 milijardi dolara, a dionice su u sljedećim mjesecima pale ispod cijene iz ponude, što je postalo prvi test može li poslovanje opravdati takvu vrijednost.

Akvizicije su uslijedile brzo. Instagram je kupljen 2012. za oko milijardu dolara, cijenu koju su tada mnogi smatrali izdašnom. WhatsApp je kupljen 2014. za oko 19 milijardi dolara, a iste je godine preuzet i Oculus, proizvođač naočala za virtualnu stvarnost. Svaka od tih kupnji bila je pokušaj da se zauzme sljedeće mjesto na kojem će ljudi međusobno razgovarati, umjesto da se čeka da ga izgradi konkurent.

Facebook se 2021. preimenovao u Metu, čime je poručio da budućnost vidi u virtualnom svijetu, a ne u feedu. Oklada je bila skupa: Reality Labs, odjel zadužen za hardver i softver, godišnje je gubio milijarde dolara. Godine 2022. cijena dionice urušila se kad je oglašavanje usporilo, a Zuckerberg je 2023. odgovorio onim što je nazvao godinom učinkovitosti, uz rezanje radnih mjesta i troškova. Dionica se oporavila, a od 2024. tvrtka ponovno troši golem novac, ovaj put na infrastrukturu i stručnjake za umjetnu inteligenciju.

Bogatstvo čine dionice Mete. Drži otprilike 13 posto tvrtke, podijeljeno na dionice klase A i dionice klase B s po deset glasova, što mu zajedno daje većinu glasova na skupštinama dioničara.

Sve ostalo je u usporedbi s tim skromno. Tu su stambene nekretnine, prema izvješćima u Kaliforniji i na Havajima, te manja zbirka privatnih ulaganja u tehnološke tvrtke koja drži preko obiteljskih društava. Chan Zuckerberg Initiative raspolaže imovinom financiranom dionicama Mete, ali taj je novac namijenjen dobrotvornom radu i njemu nije na raspolaganju.

Gotovo ništa od tog udjela u praksi nije likvidno. Veća prodaja stajala bi ga glasova, a upravo to ograničenje određuje svaku odluku o udjelu.

Plaća mu je simbolična, prijavljena u iznosu od jednog dolara godišnje, a gotovinu ostvaruje planiranim prodajama dionica, a ne kroz primanja. Meta je 2024. počela isplaćivati malu dividendu, a njegov je dio zanemariv u odnosu na vrijednost dionica.

Tvrtka iza tog udjela golema je. Meta godišnje ostvaruje više od 150 milijardi dolara prihoda, gotovo sve od oglašavanja koje se prodaje na temelju pozornosti korisnika Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, i zapošljava desetke tisuća ljudi. Upravo taj prihod drži cijenu dionice.

Jaz između njegova oporezivog dohotka i neto vrijednosti priča je o samoj strukturi: bogat je na papiru, u dionicama koje ne prodaje.

Najveći dio bogatstva nikad nije potrošen jer nikad nije ni pretvoren u gotovinu. Najveći vidljivi odljev je Reality Labs, koji je od 2021. progutao desetke milijardi dolara bez značajnijeg prihoda, a tu je odluku Zuckerberg javno i u više navrata branio.

Dionice je prodavao u sklopu planiranih programa i pritom plaćao porez. Chan Zuckerberg Initiative osnovana je 2015. uz obećanje da će tijekom života u nju uložiti 99 posto svojih dionica Mete, a financirana je dionicama, a ne gotovinom.

Preostala vidljiva potrošnja odnosi se na nekretnine i osobnu zaštitu, a oboje se u dokumentima tvrtke navodi kao trošak koji snosi tvrtka.

Ključni dokument je Metino godišnje izvješće za skupštinu dioničara. U njemu se navode broj njegovih dionica po klasama, raspodjela glasačkih prava, troškovi zaštite koje plaća tvrtka i uvjeti njegovih primanja. Prodaje se prijavljuju obrascem Form 4 u roku od dva radna dana, pa je evidencija trgovanja neuobičajeno čista.

Ono što se ne može detaljno provjeriti jesu rubni dijelovi portfelja: obiteljski trustovi, društva s ograničenom odgovornošću i privatna ulaganja koja se u njima drže. Chan Zuckerberg Initiative o svojoj imovini izvješćuje samo općenito.

Budući da je udio u Meti uvršten na burzu i javno objavljen, glavni je iznos pouzdan s odstupanjem od nekoliko posto. Ostatak je procjena.

U usporedbi sa Sergeyem Brinom, kojeg također prati licnosti.com, obrazac je gotovo isti: osnivač koji drži jednu tvrtku uvrštenu na burzu preko dionica s pojačanim glasačkim pravima, s procijenjenih oko 213,9 milijardi dolara na isti datum. Brinov je udio vredniji zato što je tržišna vrijednost Alphabeta veća, a ne zato što se struktura razlikuje.

U usporedbi s Larryjem Ellisonom, čije se bogatstvo procjenjuje na oko 159,7 milijardi dolara, razlika je generacijska. Ellison je Oracle gradio pet desetljeća i proširio se na nekretnine i druga ulaganja, dok je Zuckerbergovo bogatstvo jedan koncentrirani udio star dvadeset i dvije godine, koji odbija razvodniti.

• 2004 U veljači pokreće Facebook iz studentskog doma na Harvardu i napušta studij.
• 2012 Inicijalna javna ponuda uz procjenu od gotovo 100 milijardi dolara, a zatim kupnja Instagrama za oko milijardu dolara.
• 2014 WhatsApp kupljen za oko 19 milijardi dolara, a iste godine i Oculus, proizvođač naočala za virtualnu stvarnost.
• 2021 Facebook preimenovan u Metu, čime oklada na virtualnu stvarnost postaje službena strategija.
• 2022 Usporavanje oglašavanja snažno ruši cijenu dionice; godina učinkovitosti 2023. donosi rezanje troškova.
• 2026 Bogatstvo procijenjeno na 208,6 milijardi dolara 3. studenoga.

Pravni rizici vezani su uz tvrtku, a ne uz njega osobno. Federal Trade Commission tužila je Metu 2020. zbog kupnje Instagrama i WhatsAppa, tvrdeći da su preuzeti kako bi se uklonili konkurenti, i slučaj je došao do suđenja. Ranije je nagodba iz 2019. zbog propusta u zaštiti privatnosti tvrtku stajala 5 milijardi dolara. Zuckerberg ni u jednom od tih postupaka nije bio optuženik.

Suočio se s tužbama dioničara zbog strukture s dvjema klasama dionica i načina na koji je uprava postupala u raznim kontroverzama, ali ništa od toga nije ugrozilo njegovu kontrolu. Nema kazneni dosje, a protiv njega osobno nije donesena nijedna presuda.

I dalje je izvršni direktor i kontrolni dioničar te je izjavio da namjerava zadržati obje uloge. Filantropski rad odvija se kroz Chan Zuckerberg Initiative, kojoj supredsjeda sa suprugom Priscillom Chan.

Koliko je Mark Zuckerberg vrijedan 2026.? Procjenjujemo 208,6 milijardi dolara na dan 3. studenoga 2026., gotovo u cijelosti u dionicama Meta Platformsa. Budući da je Meta uvrštena na burzu, a broj njegovih dionica svake se godine objavljuje u izvješću za skupštinu dioničara, srž tog iznosa dobro je potkrijepljena. Procjena se iz dana u dan mijenja s cijenom dionice.

Kontrolira li on Metu? Da. Svaka njegova dionica klase B nosi deset glasova, a zajedno s udjelima na njegovo ime i u obiteljskim društvima raspolaže većinom glasova. To mu omogućuje da određuje strategiju i odolijeva pritiscima preuzimanja iako posjeduje oko 13 posto kapitala i još manji dio novčanog toka.

Zašto prima plaću od samo jednog dolara? Zato što mu taj prihod ne treba. Bogatstvo mu je u dionicama, a gotovinu dobiva planiranim prodajama. Plaća od jednog dolara, uz zaštitu koju plaća tvrtka, godinama je njegov dogovor i svake se godine objavljuje u dijelu izvješća za skupštinu koji se odnosi na primanja.

Koliko je stajao Reality Labs? Desetke milijardi dolara otkad je odjel 2021. počeo zasebno izvještavati, uz tek skroman prihod zauzvrat. Zuckerberg je tu potrošnju opisao kao dugoročnu okladu na računalne platforme koje će doći nakon mobitela i nastavio ju je financirati kroz nekoliko valova skepse ulagača.

Je li njegovo bogatstvo likvidno? Samo u tehničkom smislu, jer se dionice mogu prodati. Prodaje ih prema unaprijed utvrđenom rasporedu i u malim količinama, uglavnom radi financiranja filantropije, jer bi velike prodaje nagrizle njegovu glasačku kontrolu. Zato mu oporezivi dohodak ostaje daleko ispod godišnje promjene vrijednosti njegova udjela.